Zagrebački model za održivu urbanu transformaciju
Priče iz pilot gradova
Zagreb je jedan od 112 gradova koji sudjeluju u Misiji EU za ostvarenje 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova, te u Programu pilot gradova - komponenti Misije koja se usredotočuje na istraživanje i testiranje putova do brze dekarbonizacije tijekom dvogodišnjeg razdoblja.
U srcu Hrvatske, Zagreb pokazuje kako put do klimatske neutralnosti može započeti na najneočekivanijim mjestima. Ugrađivanjem klimatskih ciljeva u svaki sloj upravljanja, transformiranjem financijskog pristupa i pretvaranjem zapuštenih dvorišta u živahna zelena središta, hrvatska prijestolnica pretvara svakodnevne prostore u motore sistemskih promjena.
Na prvi pogled, Zagreb već izgleda kao zeleni grad. Dvije trećine njegovog administrativnog područja prekriveno je šumama i poljoprivrednim zemljištem. Rijeka Sava probija se kroz grad, a sjevernom panoramom dominiraju šumovite padine planine Medvednice. No kako se klimatski pritisci pojačavaju, a ljetne noći postaju sve toplije, zagrebački čelnici znaju da očuvanje ovog zelenila više nije dovoljno i da je potrebno poduzeti mjere protiv klimatskih promjena.
„Vrlo brzo se zagrijavamo. U posljednja dva desetljeća toplinski stres povećao se za 88 posto u usporedbi s prethodnima. To je kombinacija brze urbanizacije i klimatskih promjena. Moramo pronaći nove načine da grad ponovno učinimo ugodnim za život“, rekao je Miljenko Sedlar, voditelj odjela za klimu u REGEA-i (Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske), koja surađuje s Gradom Zagrebom.
To razumijevanje postalo je temelj zagrebačkog puta prema klimatskoj neutralnosti, utemeljenog na međusobno povezanim sustavima, a ne na izoliranim akcijama.
Sustavni pristup urbanoj transformaciji
Zagrebački ugovor o klimatskom gradu, razvijen kroz program NetZeroCities, postavlja viziju koja povezuje ublažavanje i prilagodbu, ugrađujući klimatske ciljeve izravno u način na koji se grad planira, financira i upravlja.
„Shvatili smo da ne možemo postići dekarbonizaciju samostalnim ili sporadičnim mjerama. Naš pristup morao je biti sustavni“, objasnio je Sedlar.
U praksi to znači rješavanje temeljnih uzroka emisija kroz ključne gradske sustave, od načina na koji su urbana područja projektirana i izgrađena do načina na koji proračuni i propisi podržavaju klimatske ciljeve.
Zeleni urbani plan grada integrira puteve dekarbonizacije u zoniranje, uvodeći četvrti bez emisija i zabranjujući prirodni plin u određenim područjima.
„U Zagrebu se više ne gradi prema nacionalnim standardima. Gradi se iznad njih. Nove smjernice za arhitekte i inženjere podižu građevinske standarde u skladu s Europskim zelenim planom“, rekao je Sedlar.
To također znači preispitivanje načina trošenja javnog novca. Zagreb provodi pilot projekt zelenog proračuna s hrvatskim Ministarstvom financija, označavajući svaku proračunsku liniju kako bi se razumjelo koliko javnog novca podržava klimatske ciljeve.
„Prije četiri godine, oko 11 posto našeg proračuna otišlo je na klimatske akcije. Sada je to 15,7 posto. Ali važnije je da konačno možemo vidjeti kamo taj novac ide“, rekao je Sedlar.
HUB za klimatski neutralno ozelenjivanje
Sustavna promjena u Zagrebu također se oblikuje kroz program pilot gradova. U središtu inicijative nalazi se
klimatski neutralni centar za ozelenjivanje, jedinstvena kontaktna točka (eng.: ONE STOP SHOP) koja građanima pruža smjernice, podatke i alate za podršku vlastitim zelenim transformacijama. HUB će raditi i online i na terenu, povezan s platformom
Zagreb Smart City Hub, koja već nudi otvorene podatke o solarnom potencijalu, zelenim površinama i korištenju energije.
„HUB/ONE STOP SHOP će ljudima olakšati pronalaženje informacija i poduzimanje akcija. Povezuje se s
Zagrebačkim energetskim centrom i drugim odjelima kako bi stanovnici, udruge i tvrtke mogli sudjelovati u tranziciji“, objasnio je Ivančević.
Ova građanska infrastruktura osigurava nastavak lokalnog angažmana i nakon završetka jednog projekta. Ugradnjom sudjelovanja u digitalne i administrativne sustave grada, Zagreb suradnju građana pretvara u trajni smjer upravljanja klimatskim aktivnostima.
Priroda u srcu urbanog planiranja
Projekt također služi kao poligon za rješenja temeljena na prirodi u velikim razmjerima. Novi kalkulator ponora ugljika, koji je trenutno u razvoju, trebao bi mjeriti koliko se apsorpcije stakleničkih plinova može postići lokalnim ozelenjivanjem.
„Želimo koristiti ove podatke za buduće planiranje. Također razvijamo smjernice za cijeli grad koje će rješenja temeljena na prirodi i zelenu infrastrukturu učiniti središtem svake rekonstrukcije ili nove izgradnje“, rekao je Sedlar.
Ovaj napor nadilazi dodavanje zelenila. Mijenja logiku urbanog razvoja.
„Naša je ideja učiniti zelenu infrastrukturu sastavnim dijelom dizajna, a ne naknadnom misli. Samo tako možemo postići stvarnu transformaciju“, objasnio je Sedlar.
Zagrebački ugovor o klimatskom gradu odražava ovu filozofiju donošenjem ublažavanje i prilagodba u okviru jednog jedinstvenog okvira. Svaki novi ili obnovljeni dio infrastrukture sada mora biti otporan na klimu, a rješenja temeljena na prirodi imaju prioritet kao standardna praksa.
Ozelenjavanje od temelja
Kako bi se borila protiv urbanih toplinskih otoka, pilot inicijativa,
Aktiviranje zelenih dvorišta za ugljičnu neutralnost (eng.:
Activating Green Courtyards for Carbon Neutrality/ActGREEN), pretvara privatne i polu-javne prostore u mala klimatska rješenja pokretana rješenjima temeljenim na prirodi.
„Sredstva koristimo za financiranje ozelenjavanja privatnih ili poluprivatnih dvorišta. Ta unutarnja dvorišta, izgrađena u 19. i 20. stoljeću, bila su zanemarena i uzrokovala su efekte urbanih toplinskih otoka. Sada se, uz sudjelovanje građana, što je temelj pilot projekta, pretvaraju u zelene, propusne i klimatski prihvatljive prostore“, objasnio je Nebojša Ivančević, viši stručni savjetnik iz Grada Zagreba.
Njegov uspjeh leži u jasnom i praktičnom dizajnu u koji se građani mogu lako uključiti. Grad je uveo
Odluku o ozelenjivanju koji jasno definira uvjete i postupke za stanovnike koji žele podnijeti zahtjev. Odaziv je premašio očekivanja s više od 270 prijava podnesenih u prvom javnom pozivu.
„Osamnaest dvorišta financira se ove godine iz gradskog proračuna, a sedam putem fondova EU. Podnositelji zahtjeva su obično predstavnici zgrada, skupine stanovnika, a ne pojedinci, a mnogi su građani starije generacije pokazali izvanredan entuzijazam“, rekao je Ivančević.
Ova obnovljena dvorišta zamjenjuju beton i asfalt drvećem, propusnim i sunce reflektirajućim površinama, komposterima, urbanim namještajem, LED rasvjetom i sustavima za ponovnu upotrebu kišnice, praktičnim rješenjima temeljenim na prirodi koja hlade susjedstva, upravljaju vodom i čine zajedničke prostore ugodnijima za život.
Intervencije snižavaju površinske temperature, ublažavaju poplave i poboljšavaju socijalnu koheziju.
„To je participativan pristup koji poboljšava kvalitetu života uz smanjenje ugljičnog otiska“, rekao je Ivančević.
Od učenja do vođenja
Za gradski tim, program gradova pilota bio je više od samog izvora financiranja. Postao je laboratorij za suradnju.
„Aktivnosti stvaranja smisla i prilike za suradnju bile su neprocjenjive“, rekao je Ivančević. „Razmijenili smo iskustva s drugim gradovima, stekli nove ideje i naučili kako drugi rješavaju slične izazove. Bila je to prilika za učenje velikih razmjera.“
Sedlar je dodao da je proces preoblikovao način na koji Zagreb upravlja vlastitom klimatskom strategijom. Grad sada godišnje ažurira svoj ugovor o klimatskom gradu kako bi odražavao brzo promjenjivi klimatski i politički krajolik.
„Brzina promjena je ogromna. Zato ugovor o klimatskom gradu (eng.: city climate contract) tretiramo kao živi dokument, inovacijski laboratorij gdje nam pilot projekti i povratne petlje pomažu da se kontinuirano prilagođavamo“, rekao je.
Ovaj pristup već utječe na nacionalnu politiku. Integrirani model planiranja energije i klime u Zagrebu, prvo testiran lokalno, sada se usvaja u novom hrvatskom Zakonu o prostornom planiranju.
Model za Europu
Putovanje Zagreba nudi uvid u to kako može izgledati sistemska urbana transformacija, gdje se prostorno planiranje, financije, dizajn i angažman građana međusobno pojačavaju i nadopunjuju. Grad pretvara svoja dvorišta u ponore ugljika, osnažuje zajednice da vode promjene i ugrađuje klimatske akcije u samu strukturu upravljanja.
„Shvatili smo da se inovacije moraju događati u svakom području. Ključno je integrirati ih u svakodnevne procese grada“, rekao je Sedlar.
Priča Zagreba dokazuje da zeleni grad nije definiran brojem parkova, već sustavima koji ih održavaju.
Autorica: Barbara Jarkiewicz (NZC)
Originalni tekst možete vidjeti na linku:
Zagreb’s Model for Sustainable Urban Transformation
