Stvaranje smisla tijekom provedbe projekta, ActGREEN - Activating green courtyards for carbon neutrality u sklopu Horizon programa i NetZeroCities poziva, kao jednu od aktivnosti projekta fokusiramo se na suradnju, informiranje te druge aktivnosti skupljanja znanja kako bi smo stečeno znanje usmjerili na naše projektne partnere, pratitelje aktivnosti projekta i entuzijaste.
U ovom članku fokusiramo se na urbano šumarstvo,
rješenja na bazi prirode kao što je pravilo 3/30/300 i zanimljiva rješenja stručnjaka.
Usvajanjem
Uredbe EU o obnovi prirode (EU) 2024/1991 trebalo bi dodatno podržati urbano šumarstvo kao dio šire urbane agende za prirodu. Članak 8. Uredbe o obnovi prirode govori o obnovi urbanih ekosustava zahtijeva:
1. da do 2030. ne bude neto gubitka urbanih zelenih površina i krošnji drveća,
2. da od 2031. treba dolaziti do povećanja urbanih zelenih površina svake šest godina i
3. integraciju zelenih površina u zgrade i infrastrukturu (značajno je da bi povećanje zelenih površina trebalo biti prema „zadovoljavajućoj razini“, iako to još trebaju definirati države članice).
Osim toga, članak 13. zahtijeva od država članica da doprinesu obvezi sadnje najmanje tri milijarde dodatnih stabala do 2030. na razini Unije, s povećanjem urbanih zelenih površina kao ključnim elementom ovog napora.
Uredba o obnovi prirode dodatno nadopunjuje provedbu
Strategije EU za bioraznolikost do 2030., koja određuje da gradovi s više od 20 000 stanovnika trebaju izraditi ambiciozne planove za ekologizaciju gradova.
Planovi za ekologizaciju gradova strateški su okviri koji formaliziraju predanost grada promicanju biološke raznolikosti i urbane prirode. Oni stvaraju višerazinski okvir koji pomaže vlastima da integriraju postojeće politike, mjere i strategije vezane uz biološku raznolikost i urbano ozelenjivanje u različitim odjelima i sektorima.
Urbano drveće, šume i zeleni prostori sve se više prepoznaju kao važne komponente života prihvatljivijih, zdravijih i otpornijih gradova. Funkcionalni urbani ekosustavi pomažu u čišćenju zraka i vode te u hlađenju urbanih toplinskih otoka. Također pomažu u podršci našoj dobrobiti štiteći nas od poplava i klizišta te pružajući mogućnosti za rekreaciju.
Ovaj sažetak politike identificira mogućnosti djelovanja za proširenje održivog urbanog i peri-urbanog šumarstva (OUPŠ) u regiji UNECE-a (United Nations Economic Commission for Europe). OUPŠ je isplativo rješenje temeljeno na prirodi koje pruža mnoge ekosustavne usluge i koristi koje doprinose održivom razvoju, klimatskim akcijama, očuvanju bioraznolikosti, borbi protiv degradacije zemljišta i smanjenju rizika od katastrofa na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini.
U novije vrijeme pojavila se jednostavna tipologija urbanih šuma koja identificira pet ključnih tipova:
1. peri-urbane šume,
2. gradski parkovi i urbane šume (> 0,5 ha),
3. džepni parkovi i vrtovi s drvećem (< 0,5 ha),
4. drveće na ulicama i javnim trgovima i
5. druge zelene površine poput botaničkih vrtova, urbanih poljoprivrednih parcela ili obala rijeka.
Da bi OUPŠ ispunio svoje obećanje, mora biti:
• Integrativan, povezujući različite komponente urbanih i peri-urbanih zelenih struktura u kojima dominiraju drvećem.
• Strateški, uzimajući dugoročnu perspektivu i primjenjujući perspektivu upravljanja prirodnim resursima.
• Multifunkcionalan, pružajući mnoge različite ekosustavne usluge istovremeno kako bi se zadovoljile različite potrebe i pružile višestruke koristi društvu.
• Interdisciplinarni, ujedinjujući doprinose širokog raspona disciplina i profesija.
• Uključivo, s fokusom na suradnju s lokalnim urbanim zajednicama i dobro upravljanje kako bi se optimiziralo pružanje usluga i koristi ekosustava.
• Urbano i peri-urbano, prepoznajući potrebu za djelovanjem u dinamičnim urbanim kontekstima visokog pritiska, često s izazovnim uvjetima za uzgoj urbanog drveća.
„Pravilo 3/30/300“ je smjernica koju je predložio Institut za rješenja temeljena na prirodi, a koja propisuje da:
• 3 Svatko bi trebao moći vidjeti barem 3 zrela stabla iz svog doma i radnog mjesta ili mjesta studija,
• 30 U svakom susjedstvu treba biti 30% pokrivenosti krošnjama drveća i
• 300 Maksimalna udaljenost do najbliže visokokvalitetne javne zelene površine trebala bi biti 300 metara.
Na taj se način koristi urbanog drveća za javno zdravlje i klimu prenose u sva susjedstva i na sve pojedinačne stanovnike.
Ovi ciljevi temelje se na dokazima koji povezuju udaljenosti od domova i radnih mjesta, kao i gustoću pokrivenosti krošnjama, s mnogim koristima OUPŠ istaknutim u ovom sažetku. Međutim, s obzirom na veliku raznolikost gradova u regiji UNECE-a, najprikladniji ciljevi za određeni grad trebali bi uzeti u obzir lokalni kontekst.
Pravilo „3/30/300“ također jasno daje do znanja da drveće nije uvijek rješenje te da se ponekad trebaju koristiti druge, lokalno prikladnije vrste vegetacije.
Izvori:
https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/aeb73167-0acc-11ec-adb1-01aa75ed71a1
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX:32024R1991
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020DC0380
https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/bdb452c0-901c-11ef-a130-01aa75ed71a1/language-en
https://unece.org/forestry-timber/documents/2023/02/informal-documents/policy-brief-sustainable-urban-and-peri-urban
https://unece.org/sites/default/files/2023-03/Urban%20forest%20policy%20brief_final_0.pdf
https://forest.eea.europa.eu/resources/research-corner/research-highlights/urban-forestry-multi-functional-greening-in-the-city
https://nbsi.eu/the-3-30-300-rule/
Slika: Unsplash
